Rastko Lompar je predao izdavaču tekst svoje monografije

Rastko Lompar, Učitelj ili farisej: Dimitirije Ljotić, hrišćanstvo i verske zajednice 1935-1945, Beograd: Catena mundi, 2021.

Knjiga je rezultat šireg istraživanja uloge Dimitrija Ljotića i njegovog Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor u političkom životu Kraljevine Jugoslavije i okupirane Srbije. S obzirom na to da je odnos Dimitrija Ljotića prema religiji i verskim zajednicama nedovoljno istražen, a da su stereotipna mišljenja o „političaru sa krstom“ veoma prisutna kako u stručnoj tako i u široj javnosti, cilj ove studije je demistifikacija ovog zanemarenog, a veoma važnog fenomena. Prvi korak ka boljem razumevanju ove problematike predstavljalo je istraživanje Ljotićevih uzora koji su uticali na njegovo formiranje slike o značaju i mestu religije u savremenom društvu. Analizom Ljotićevih tekstova o religiji uočeno je da Ljotić, uprkos uvreženom mišljenju, ne daje prednost pravoslavlju, već zastupa doktrinu nazvanu „integralno hrišćanstvo“. „Integralno hrišćanstvo“  podrazumeva sinkretički pristup hrišćanstvu, koji potiskuje doktrinarne razlike između različitih denominacija u korist isticanja zajedničkih opštehrišćanskih vrlina, istovremeno povezujući hrišćanstvo sa kultom žrtve i nacionalizmom. Takođe ukazano je na religijsku dimenziju celokupne Ljotićeve ideologije, kao i načina na koji je religijska retorika preneta u rečnik politike. Zaključci doneti u prvom delu knjige koji se tiču ideologije, stavljeni su na probu u drugom delu, koji se bavi odnosom Dimitrija Ljotića i verskih zajednica. Analizira se Ljotićevo manevrisanje između dve, u tom trenutku uveliko suprotstavljene, verske zajednice, Srpske pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve. Posebna pažnja posvećena je često isticanom prijateljskom odnosu koji je Ljotić imao sa veoma uticajnim episkopom Nikolajem Velimirovićem. Izazov koji je početak nemačke okupacije, kao i potpuno drugačija sudbina pomenutih crkava tokom njenog trajanja, predstavljao za Dimitrija Ljotića i njegov pokret, takođe je opisan. U zaključku je nastojano da se na osnovu savremenih teorija odgovori na pitanje da li je Jugoslovenski narodni pokret Zbor razvijao svoju političku religiju, i da li se može smatrati klerikalno fašističkim pokretom.